Jezični savjetnik

Ovim postom promicat ću blog koji pratim odavno, no koji se bavi jezičnim pitanjima što me veoma zanimaju.
Na ovom mjestu možete pronaći mnoge odogovore na pitanja koja nas svakodnevno muče...
Blog ima mogućnost praćenja RSS-om, i što je najvažnije, daje korisne i ispravne savjete, ali već osam mjeseci (od oužjka 2008.) nema novog posta.
Autor je ujedno i član foruma za društvene znanosti te možete mnoga jezična pitanja potražiti i na forumu. (naravno i odgovore).

Ni i niti

Je li svjedeno koristimo li veznik ni ili niti?

Odgovor glasi - NIJE.

Ni dolazi uz niječne predikate: Nisu došli ni gosti ni njihovi prijatelji.

Niti dolazi uz potvrdne (jesne) predikate: Niti su nam poslali poruku niti su nas potražili.

Ni može povezivati pojedine riječi u rečenici: U samom gradu nije imala ni prijatelja ni rođaka.

Niti ne može povezivati pojedine riječi u rečenici. (nepravilno: U samom gradu nije imala niti prijatelja niti rođaka)

Ni stoji umjesto veznika i u isticanju: Nisu se pojavili ni Ivan ni Ana.

Niti stoji umjesto veznika i koji se ponavlja: Niti ona niti on nisu došli.

Kocke i kvadratići

Ne tako davno, a možda je to i bilo jako davno (ovisi o tome kako gledate na protjecanje godina), pohađala sam školu. Redovno prije početka nastave kupovala školski pribor, između ostaloga i zadaćnice, one s crtama i one s kvadratićima.
Pretpostavljam da se svi sjećate tih dana, no ovih se dana pojavila i nova vrsta zadaćnica na tržištu - zadaćnice kocke, da dobro ste pročitali postoje i zadaćnice s trodimenizonalnim tijelima na listovima ,barem se to tako čini, a proizvodi ih MAR-MAR d.o.o. iz Zagreba.
No kada uzmete navedenu zadaćnicu u ruke, prvo što ćete uočiti jest da na naslovnoj stranici nema predviđenog prostora za podatke o učeniku, a drugo naslovna je strana šarena i njome dominira sibirski tigar. No, nije to glavni problem, mi smo očekivali da će otvaranjem zadaćnice na kojoj piše velikim tiskanim slovima kocke doista i biti kocke - trodimenzionalno geometrijsko tijelo s bridovima istih duljina, no ispostavilo se da je to ipak standardna zadaćnica s kvadratićima - dvodimenizonalnim geometrijskim likovima.

Atleta,atlete i atletičari

Još jedno jezično pitanje i odgovor.

Čitam jednu sportsku vijest naslovljenu "AMERIKANCI SU NAJBOLJI ATLETE NA SVIJETU" i odmah mi na misao padne, pa kako su mogli napisati atleta umjesto atletičar?

Naime, u hrvatskome jeziku ne postoji oblik atleta za imenicu muškoga roda koja se bavi atletikom, no čitajući članak vidim da je zapravo greška u drugom jezičnom pitanju - kako prevesti američki izraz za sportaša (u ovom slučaju košarkaša) athlete na hrvatski jezik, čini se da je autor članka odlučio to učiniti direktno, pritom ne pazeći na pravila u tvorbi riječi hrvatskoga jezika (prema kojoj osobe muškog roda imaju nastavke -telj, -lac, -ar, -or) i eto dobili smo nov naziv za sportaša atleta i atlete... Naravno, kad bi u leksik bilo kojeg jezika mogle ući riječi odmah. Za sada to još nije tako.

Koga nema? Juraja/ Jurja

Ovoga puta pisat ću o sklonidbi osobne imenice Juraj u genitivu, na što me je potaknuo članak Anete Kuburaš u današnjem izdanju 24 sata.
Nastojat ću da ovaj tekst bude kratak i jasan.
Već je vidiljivo da nominativ glasi Juraj,no već u genitivu, kao što je napisano u naslovu počinju nedoumice: Jurja ili Juraja.
Odgovor je Jurja.
Dokaze za ovakvu sklonidbu možemo pronaći i u primjeru naziva škole Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile... Također, reći ćemo nagrada Josipa Jurja Strossmayera.

Puležanin/Puležan/Puljanin

Danas, 30. srpnja 2008. godine, dana kada je Mate Parlov napustio ovaj svijet, oko 18, 30 sati, na vijestima drugog programa HRT-a povodom sjećanja na spomenutog boksača osjetila sam nevjericu - gledam li i slušam li doista program Hrvatske televizije. Što je zapravo bilo?

Voditelj je rekao:

Umro je Puležanin Mate Parlov...

Istoga trena odlučila sam napisati ovaj post za sve one koji se dvoume kako nazvati građanina Pule.

Krenut ću od standardnog jezičnog naziva, dakle građanin Pule jest Puljanin, građanka Puljanka, no nećemo pogriješiti ako tog građanina nazovemo i Puležan, tj. žensku osobu Puležanka. Posljednji nazivi lokalno su obilježeni i stoga ih nije neispravno koristiti i time pokazati poštovanje prema lokalnom stanovništvu. Ali, ono što je voditelj Hrvatske televizije rekao opisala bih kao nepažnju, ljudsku pogrešku...

Voditelj je, vjerojatno, standardizirao izraz, ili je to učinio lektor, vodeći se analogijom Zagrepčani ->Zagrepčanin, pa je stoga i Puležani->Puležanin. No da su malo istražili porijeklo imenice Puležan, otkrili bi da naziv dolazi od talijanskog naziva Polesano koji se prilagodio čakavskom narječju.

(Jedna) priča

Budući da mi je dio profesije ispravljati jezične pogreške istaknula bih problem prilikom prevođenja neodređenih članova s engleskog i talijanskog jezika (a, an, uno, un, una) na hrvatski jezik... Piše li u naslovu talijanskog rada UNA STORIA, nećemo prevesti naslov kao JEDNA PRIČA već jednostavno PRIČA. No, ovo je bila samo mala skretnica s teme ovog posta.

A sada krećem s pričom...

Maja, djevočica opsjednuta plesom, ustala se ujutro, poželjela da je već prošao prvi dio dana te da može krenuti na plesnu robu. Čekao ju je veliki nastup, prvi ozbiljan, do sada su to bili samo skupni dječji nastupi, no vrijeme je da pokaže što doista može.

...nije li ovo uvod u jednu dosadnu/zanimljivu priču?
Bi li uvod bio zanimljiviji da smo ga započeli dijalogom, ili opisom mjesta; primjerice njezine sobe, nekakvog zločina???
Eto pred kojim se pitanjima nalazi spisatelj. Tražim od vas da mi pomognete sastaviti ovu priču, jer jedna je od namjera ovog bloga da bude ineteraktivan, kreativan. Dakle, krenite s komentarima...