Puštanje kornjača

Nakon dugo vremena javljam se s vijesti koja nema tematske veze s ovim blogom; ljubitelji morskog svijeta nadam se da će vas ovo zanimati:

Aquarium Pula i Centar za oporavak morskih kornjača u suradnji s Arenaturistom d.d.

pozivaju Vas
na puštanje šest oporavljenih morskih kornjača :
Ben, Kanalić, Larica, Michael, Roko, Silvester
Sadržaj programa:
17:30 h – otvorenje programa i početak dječje radionice
18:00 h – predavanje o Centru za oporavak morskih kornjača
18:15 h – predstavljanje i puštanje kornjača
Manifestacija se održava na plaži Ambrela u petak 18. rujna 2009. sa početkom u 17:30 h.
Dobrodošli !

Posebni gosti su učenici O.Š. Mate Demarina iz Medulina koji su usvajanjem kornjače Silvestra dali potporu radu Centru za oporavak morskih kornjača na očuvanju populacije glavatih želvi u Jadranskom moru.
Arenaturist je hrvatska kompanija s više od 40 godina iskustva u pružanju turističkih usluga u hotelima, turističkim naseljima i kampovima. Ove sezone je ostvarila preko 1.230.000 noćenja od čega 50% unutar poluotoka Punta Verudela na kojem je smješten i Aquarium Pula, odnosno Centar za oporavak morskih kornjača. Zajednička dugogodišnja suradnja i na ostalim projektima dali su nam poticaj za organiziranje ove manifestacije.
Najviše gostiju koji su posjetili Aquarium Pula bili su Nijemci, koji su ujedno s Talijanima bili i najznatiželjniji gosti u pogledu zanimanja za oporavak i liječenje morskih kornjača.

Snovi

Stigao je i ovaj dan...vrijeme je za novi post i izvršavanje starog obećanja. Dakle, bacam se na posao s tekstom J. M.  Le Clezia Freedom to dream. Za oko mi je zapela rečenica sa samoga početka eseja:

Dreams are free, but locked up in the prison of silence, thrown into the dungeon of memory.

U prijevodu: Snovi su slobodni, no zaključani u zatvoru tišine,  bačeni u samicu sjećanja.

Le Clezio u daljnjem tekstu dokazuje kroz stoljeća i civilizacije potrebu i razlog postojanja snova za opstanak prave slobode čovjeka. Stoga, sada je na vama red da se suočite s dijelom stvaralaštva ovog autora koji umije napisati pravi esej i da ne odustanemo od snova.

Djed

Iz Antologije turske priče, Memduh Ševket Esendal: "Djed"

Nađem se s majkom i ocem. Otac mi kaže:
"Jesi li došao, Memduh?"
"Došao sam, oče."
"E, kakav ti je bio život?"
Ne dadnem odgovor odmah, razmišljam.
"I pored toliko sreće, još se misliš", kaže otac.
Ja onda odgovorim:
"Oče, život je lijep i vrijedan onda dok još nije sretan. Nitko ne živi onako kako bi htio."

Sloboda jučer, danas, sutra

Pedeset godina unatrag Albert Camus je zapisao:

Što znači Prometej za današnjeg čovjeka? Nesumnjivo, moglo bi se reći da taj buntovnik, ustremljen protiv bogova, predstavlja model suvremenog čovjeka, te da ono prosvjedovanje što se prije tisuća godina udzizalo nad skitskom pustinjom završava danas u povijesnom grču kojemu nema premca. Ali nešto nam istovremeno govori da on ostaje prognanik među nama, te da smo još uvijek gluhi za snažan krik ljudske pobune kojoj je on usamljeni znamen.

Današnji je čovjek doista onaj koji trpi u prevelikim masama na uskoj površini zemlje, čovjek lišen vatre i hrane, kojemu je sloboda samo luksuz na koji može čekati; i za tog čovjeka postoji još samo pitanje veće patnje kao što u pogledu slobode i njezinih posljednjih svjedoka problem leži jedino u njihovom bržem nestajanju.

Čitajući ponovno ove retke iz Camusevog Prometeja u paklu, razmišljam je li se što promijenilo od tada i zašto me ovaj ulomak toliko podsjeća na film Vrag nosi Pradu...