Ljubav II

Još malo o ljubavi, čini mi se najboljim posvetiti joj svaki tren života. Zašto joj tada ne bih posvetila još jedan post?

Vesna Krmpotić:

Od svih stvari mudrih i prekrasnih najljepša je i najmudrija ljubav. Od svih vjera najvjernija je ljubav. Od svih istina najveća je ljubav. Ljubav mi je najčudnije čudo.

Čuda, prisutna u našim životima, vjerujem - ima ih. Ponekad trebamo samo pogledati pažljivije, zaustaviti se na tren i osjetiti ih, jer čuda se događaju.

Ljubav

Lao Tse:

Kad čovjek ima ljubavi, nema straha.

Tanatos, Eros i Fobos stanuju u nama, dok jedan jača ostali slabe.

Atleta,atlete i atletičari

Još jedno jezično pitanje i odgovor.

Čitam jednu sportsku vijest naslovljenu "AMERIKANCI SU NAJBOLJI ATLETE NA SVIJETU" i odmah mi na misao padne, pa kako su mogli napisati atleta umjesto atletičar?

Naime, u hrvatskome jeziku ne postoji oblik atleta za imenicu muškoga roda koja se bavi atletikom, no čitajući članak vidim da je zapravo greška u drugom jezičnom pitanju - kako prevesti američki izraz za sportaša (u ovom slučaju košarkaša) athlete na hrvatski jezik, čini se da je autor članka odlučio to učiniti direktno, pritom ne pazeći na pravila u tvorbi riječi hrvatskoga jezika (prema kojoj osobe muškog roda imaju nastavke -telj, -lac, -ar, -or) i eto dobili smo nov naziv za sportaša atleta i atlete... Naravno, kad bi u leksik bilo kojeg jezika mogle ući riječi odmah. Za sada to još nije tako.

Strah i umiranje

Za sve ljubitelje Ivana Aralice:

Život zahvaćen strahom ne može se nazvati pravim životom. Ne zna se za koliko, ali za koliko god bilo, makar za dlaku, strah je bliži umiranju nego životu.

(Duše robova)


Svaki daljnji korak, ispunjen strepnjom, zatvara nam vidike.

Iskustvo

Laurence Olivier

Iskustvo je nešto što dobiješ tek nakon što ti je trebalo.

Gdje čuči agresija?

Gdje čuči agresija? Gdje i u kome se skriva? Moram li, da bih odgovorila na postavljena pitanja, birati između optimistične, pesimistične i oportunističke strane? Što mi donosi odgovor? I zašto baš želim pisati o agresiji? Na posljednje pitanje, čini mi se, da ću najlakše odgovoriti - posljednja događanja u Gruziji, naslovnice crnih kronika. No što se to zbiva s običnim čovjekom koji odjednom postane agresor? Možda je Le Carre vrlo dobro opisao jednom jedinom rečenicom gdje se skriva agresija.

...Ratna je groznica poticala na brutalnost, grižnja savjesti naših nastavnika jer nisu otišli na front još ju je raspirivala, a izopačenost britanskog sistema hijerarhije opravdavala je sadizam kao primjeren prirodnom poretku stvari...

Priznajem, malo me plaši ovo saznanje - prelako nalazimo opravdanje za brutalnost, nasilje, posebice ako je svugdje oko nas.
Možemo li se sami oduprijeti tom masovnom prihvaćanju zlostavljanja slabijeg?

Učenje

Često govorimo/pišemo o učenju, o potrebi stvaranja zemlje znanja, gradimo nove objekte - škole, pokušavamo ih moderno opremiti i kada to učinimo ponosimo se, no pitam se ne zaboravljamo li tada da zemlju znanja čine pojedinci? Ne zaboravljamo li na te pojedince koji uče, koji su poput Lippsie u Savršenom špijunu Jhona Le Carrea svijesni pravog cilja učenja - samostalnosti, odgovornosti...

- Vidiš, Magnus, bez informacija smo mi nitko i ništa. Ali ako imamo informacije, možemo ići kamo god želimo, po cijelom svijetu, kao kornjače, stalno nosimo svoju kuću na leđima. Ako naučiš slikati, možeš slikati gdje god želiš. Kipar, slikar, njima nisu potrebne dozvole. Sve im je u glavi. Naš svijet mora biti u našoj glavi. To je jedini siguran način.

Le Carre kroz Lippsie govori o učenju informacija, o važnosti svake obavijesti koju obradimo i zapamtimo jer ne znamo kad će nam i najmanja pojedinost olakašati poteze u budućnosti.

Koga nema? Juraja/ Jurja

Ovoga puta pisat ću o sklonidbi osobne imenice Juraj u genitivu, na što me je potaknuo članak Anete Kuburaš u današnjem izdanju 24 sata.
Nastojat ću da ovaj tekst bude kratak i jasan.
Već je vidiljivo da nominativ glasi Juraj,no već u genitivu, kao što je napisano u naslovu počinju nedoumice: Jurja ili Juraja.
Odgovor je Jurja.
Dokaze za ovakvu sklonidbu možemo pronaći i u primjeru naziva škole Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile... Također, reći ćemo nagrada Josipa Jurja Strossmayera.